Mjerenja tlaka zraka se, kod standardnih meteoroloških mjerenja, obavljaju i objavljuju svakog sata, odnosno mjere svakih 10 minuta na automatskim meteorološkim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, za detektiranje visokofrekventnih atmosferskih fenomena koji mogu imati značajan utjecaj na more potrebno je imati minutna pa čak i sekundna mjerenja meteoroloških parametara. Jedan od takvih procesa, koji se često javljaju u Jadranu, su i tzv. meteorološki tsunamiji, zbog kojih su i postavljeni mikrobarografi u Visu, Starom Gradu i Veloj Luci.

Meteorološki tsunamiji jesu vrsta tsunamija koja svoje izvorište ima u atmosferi. Točnije, kod određenih atmosferskih uvjeta (strujanje preko orografskih prepreka, vertikalno smicanje vjetra, vertikalna konvekcija), nastaju težinski poremećaji (valovi) koji se mogu gibati preko mora. U određenim situacijama oni su vidljivi u polju tlaka zraka, i to u vidu izuzetno brzih promjena (i do 7-8 hPa u 30-tak minuta). Ako se gibaju određenom brzinom iznad plitkih obalnih područja, mogu pobuditi barotropne valove u moru čija je brzina širenja jednoznačno određena dubinom mora (npr. brzina atmosferskog vala od 22 m/s je ekvivalentna brzini barotropnog vala u moru dubokom 50 m). U slučaju preklapanja brzina valova u moru i atmosferi valovi u moru bivaju multiplicirani (efekt zvan Proudmanova rezonanca prema teorijskom radu iz 1929). Tako nastali valovi topografski se pojačavaju kako se približavaju obali, te uz obalu kod ekstremnih situacija mogu doseći do 1 m. No ako valovi pogode zaljeve koji imaju period osciliranja sličan periodu stvorenih valova, te ako zaljev ima povoljnu batimetriju (odnosno veliki faktor pojačavanja), tada dolazi do tzv. obalne rezonance, ta na krajevima zaljeva mogu nastati valovi visine i nekoliko metara. Ako je u tom području i mali plimni signal (kao što je u Sredozemlju gdje je uglavnom manji od 30-40 cm), te obalna infrastruktura nije prilagođena velikim promjenama razine mora, tada dolazi do poplava i šteta u tim tzv. vrućim točkama.

U Jadranu je u posljednjih nekoliko desetaka godina zabilježeno nekoliko izrazitih epizoda meteoroloških tsunamija, i to u Veloj Luci u lipnju 1978. godine, u Starom Gradu (Hvar) i Malom Stonu u lipnju 2003. godine, u Istu u kolovozu 2007. godine te u Malom Lošinju u kolovozu 2008. godine. Prva epizoda je bila popraćena valovima visine do 6 metara i perioda oko 15 minuta, koji su poplavili velik dio Vele Luke i uzrokovali izuzetno velike štete, dok je Starogradska epizoda bila nešto slabija te su poplavljena manja područja no istovremeno su uništeni nasadi školjkaša u Zaljevu Malog Stona (zbog jakih struja). Kod išćanskog meteorološkog tsunamija more je osciliralo oko 4 m u Uvali Široka, dok je godinu kasnije u Malom Lošinju poplavljena riva i kuće uz obalu.

U Sredozemlju ovaj fenomen je, osim u Jadranu, dokumentiran na Balearskim otocima (Menorca), Malti i jugozapadnoj obali Sicilije te Grčkoj, a u svijetu je zabilježen u Japanu (Zaljev Nagasaki) - 1979. godine je val izosio gotovo 5 m usmrtivši tri osobe, u Kini, Novom Zelandu, Baltičkom moru, Argentini te Velikim Jezerima - 1954. godine je tzv. "plimni val" uzrokovao poplavljivanje Chicaga i drugih gradova usmrtivši preko 7 osoba.

Stoga je odlučeno da se, u okviru znanstvenoistraživačkog projekta „Istraživanje i sustavi praćenja neuobičajene dinamike Jadrana“, uspostavi pilot mreža mikrobarografa, koji će mjeriti fine promjene tlaka zraka na trima postajama u srednjem Jadranu (Vela Luka, Stari Grad, Vis) postavljenima u trokut. Jezgra mikrobarografa je Vaisalaa senzor za tlak, koji omogućava mjerenje razlučivosti od 1 sekunde, te posjeduje preciznost od 0.01 hPa. Podaci se spremaju na Axis računalo, te se putem interneta prebacuju u MEDAS bazu podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Geometrijski oblik ove mreže omogućava detektiranje naglih promjena tlaka zraka, te određivanje koherentnosti, brzine i smjera atmosferskih poremećaja nad srednjim Jadranom. U budućnosti se planira ovu mrežu proširiti sa još mikrobarografskih i mareografskim postaja, koje bi i stvarnom vremenu trebale procjenjivati vjerojatnost pojave destruktivnih meteoroloških tsunamija, te omogućiti uzbunjivanje pučanstva odnosno ublažavanje posljedica na ljude i obalnu infrastrukturu.