Rasprostranjenost i uklanjanje alge Caulerpa racemosa na Paklenim otocima

Krajem 2000. godine Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja RH proveo detaljni pregled nalazišta na otočiću Marinkovac i uklanjanje pronađenih naselja alge.

Pronađeno je 13 manjih naselja promjera do 2 metra na dubinama između 5 i 15 metara te jedno veće, glavno naselje, promjera oko 5 metara na 6 metara dubine (Slika 2). Između ovih je naselja mnoštvo sitnih djelića alge. Glavno je naselje iznimne gustoće i u potpunosti prekriva morsko dno. Gustoća je ovog naselja čak veća od gustoća naselja vrste Caulerpa taxifolia koja su razvijena na području Starogradskog zaljeva. Osim toga, naselja sličnih gustoća vrsta Caulerpa taxifolia postiže tek nakon više od 3 - 4 godine širenja, kada se proširi na površinu od preko jednog hektara morskog dna. Mala naselja, dimenzija poput pronađenog vrste Caulerpa racemosa, nikad nemaju ovakvu gustoću.

Sva su pronađena naselja vrste Caulerpa racemosa na otočiću Marinkovac prisutna uzduž stotinjak metara obalne linije, na stjenovitom i pjeskovitom morskom dnu. Nalazište je na južnoj strani otočića i izloženo je izravnom utjecaju južnih i istočnih vjetrova i morskih valova. Oni uzrokuju fragmentaciju alge i raznošenje nastalih djelića koji se mogu obnoviti u novu biljku.

Uklanjanje naselja obavljeno je zasipanjem vapnom te prekrivanjem crnim plastičnim folijama. Metoda prekrivanja folijama se već nekoliko godina primjenjuje pri uklanjanju vrste Caulerpa taxifolia u Starogradskom zaljevu. Kako bi alga potpuno uginula, treba biti prekrivena tri mjeseca.

 

 

 

Slika 2. Polaožaj nalazišta vrste Caulerpa racemosa na otočiću Marinkovac i detaljna karta rasprostranjenosti alge. Položaj nalazišta označen je crvenim kvadratom. Plavom je bojom označeno pregledano područje.

 

Zbog izloženosti lokaliteta na otočiću Marinkovac južnim i istočnim vjetrovima, a time i opasnosti da morski valovi unište postavljene folije, naselje je prije prekrivanja zatrpano vapnom, čime se ubrzava proces uništavanja alge. Ova je metoda samo eksperimentalno bila isprobana u Starogradskom zaljevu, pri čemu je utvrđeno da vapno dovodi do bržeg ugibanja alge. Za područje Sredozemnog mora nismo pronašli zapise o uklanjanju vrste Caulerpa racemosa.

Nakon uklanjanja naselja, na području je nalazišta preostalo mnoštvo sitnih djelića alge koji se teško uočavaju te ih zbog toga nije bilo moguće sakupiti.

Pregledom šireg područja oko nalazišta nije utvrđeno postojanje drugih naselja. Ovo ipak ne znači da ona i ne postoje. Naime, vrlo je teško uočiti naselja malih dimenzija (do 1 metar u promjeru) osim iznimno preciznim pregledom, a za što bi bilo potrebno puno vremena i stoga nije realno izvodivo.

Kako alga može rasti i na većim dubinama, primjerice na 50 metara u Turskoj, to je potegom pridnenom povlačnom mrežom – dredžom, provjeravana njena prisutnost na dubinama od 30 do 40 metara na području ispred nalazišta. U materijalu sakupljenom u dredži alga nije pronađena.