2. GOSPODARENJE BIOLOŠKIM DOBRIMA I ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

2.1. Degradacija ekološki i gospodarski značajnih staništa
2.2. Smanjenje bioloških zaliha gospodarski značajnih vrsta
2.3. Zaštita biološke raznolikosti i prirodna obnova biozaliha

---

2.1. DEGRADACIJA EKOLOŠKI I GOSPODARSKI ZNAČAJNIH STANIŠTA

2.1.1. Područja mrijesta i rasta gospodarski značajnih ribljih vrsta i drugih morskih organizama

Koordinator: dr Jakov Dulčić (IOR-St)

Cilj

Kratkoročni - istraživanja osnovnih ekoloških obilježja odabranih biotopa u odnosu na zastupljenost ihtiopopulacija u njima, upoznavanje strukture i raznolikosti naselja u odnosu na promjenjive ekološke čimbenike.

Dugoročni - istraživanje dinamike populacija gospodarski značajnih vrsta riba u odnosu na statistiku komercijalnog ulova. Procjena novačenja, stope rasta i prirodne smrtnosti s konačnom svrhom poduzimanja konkretnih mjera zaštite.

Znatna kolebanja, te u pojedinim mjesecima i najniže vrijednosti, indeksa obilja (D) i raznolikosti (H) (kao pokazatelja bogatstva i biološke raznolikosti nekog područja ribljima vrstama) su, pored uobičajenih sezonskih kolebanja, zabilježena u području ušća rijeka (Cetina, Žrnovnica, Neretva i Mirna), pojedinim dijelovima Pirovačkog zaljeva, te na području južnog Jadrana. U odnosu na područja gdje su izračunate visoke vrijednosti ovih indeksa može se reći da se ovdje radi o visokoproduktivnim vodama koje su u stanju, tijekom proljeća i ljeta osigurati mriješćenje i brz rast privremenim stanovnicima, prvenstveno gospodarski značajnih vrsta riba i drugih morskih organizama, da bi nastupom hladnije jeseni i zime ponovno migrirali u dublje i ekološki stabilnije vode. Sve promjene u vrijednostima koje odstupaju od sezonskih mogle bi se objasniti djelovanjem nekih dodatnih nepovoljnih čimbenika. U te nepovoljne čimbenike svakako treba uvrstiti uočene zahvate ljudske djelatnosti (nasipavanje i zatrpavanje obale građevinskim materijalom, masne naftne mrlje, podizanje objekata - prije svega improviziranih pristaništa) na područjima rijeka Žrnovnica, u uvali Žaborić, u Tarskoj vali - ušće Mirne, ušće Neretve, te nekim dijelovima Pirovačkog zaljeva). U ovom slučaju je najkritičnije stanje na području ušća rijeke Žrnovnice gdje praktično više i nismo u stanju uzorkovati uslijed određenih zahvata koji se odvijaju na tom području (izgradnja pristaništa, te pratećih objekata). Nepojavljivanje mlađi riba i drugih morskih organizama na nekim područjima nekih od gospodarski najvažnijih i tržišno najcjenjenijih vrsta riba (lubin, šarag, zubatac i donekle komarče) može uistinu zabrinjavati, te sada ostaje pitanje da li je prelov tih vrsta toliko uznapredovao da je doveo u pitanje čak i minimalno novačenje ili su se ekološki uvjeti u međuvremenu toliko izmijenili na štetu ranih razvojnih stadija riba i drugih morskih organizama. Tijekom uzorkovanja utvrđeno je i sve više uznapredovalo smanjenje pokrovnosti pojedinih područja livadama morskih cvjetnica i algi (najkritičnije je stanje na ušću rijeke Žrnovnice i širem području ušća rijeke Cetine). Na širem području ušća rijeke Cetine (lokacija Duće-Glava) su tijekom 2001. godine obavljana i istraživanja sastava naselja tijekom 24 sata (uzorkovanje tijekom 24 sata – svaka četiri sata), te su utvrđene razlike u pojavi nekih vrsta tijekom tog razdoblja ističući neke vrste kao isključivo dnevne, a neke isključivo noćne grabežljivce. Ovdje treba naglasiti da su ovo do sada prva istraživanja ovakvog tipa u Jadranu i Sredozemlju. Sve češći su i nalazi «egzotičnih» vrsta u Jadranu, odnosno ribljih vrsta koje vode podrijetlo iz Crvenog mora te Indo-Pacifika (6 novih vrsta), a također je zabilježeno i povećanje brojnosti jedinki vrsta koje su dosada bile rijetke ili vrlo rijetke u Jadranu. Tijekom uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba utvrđene su također i promjene u mrijestu nekih vrlo važnih gospodarskih vrsta riba (prije svega srdele). Utvrđeni su nalazi jaja srdele u sjevernom Jadranu tijekom mjeseca lipnja i rujna, što nam može ukazivati na produženje sezone mrijesta ove vrste i to tijekom razdoblja rujna-lipanj (do sada se mrijest ove vrste odvijao tijekom razdoblja listopad-svibanj). Također su utvrđeni i nalazi najranijih razvojnih stadija nekih ribljih vrsta koje su dosada bile zabilježene svega nekoliko puta u Jadranu. Sve ove promjene u kvalitativno-kvantitativnom sastavu jadranske ihtiofaune mogle bi se pripisati promjenama u oceanografskim svojstvima Jadrana, kao i klimatskim promjenama. Prirodne su populacije riba i drugih morskih organizama, na žalost, već godinama pod snažnim utjecajem promjena u prirodnoj sredini izazvane čovjekovim djelatnostima. Ove su promjene naročito izražene u obalnom i otočnom pojasu, u kome se sukobljavaju interesi niza, inače propulzivnih gospodarskih djelatnosti. Pod utjecajem ekoloških promjena, biološki ciklus mnogih priobalnih i demersalnih vrsta biva ometan. Promjene su učestale u područjima mrijesta, ishrane i rasta gospodarski značajnih vrsta riba i drugih morskih organizama, uključujući livade morskih cvjetnica i područja ušća rijeka, uslijed onečišćenja i ribarenja (prvenstveno nekontroliranog kočarenja i primjene neprikladnih ribolovnih alata u priobalnom pojasu) i drugih ljudskih aktivnosti (npr. nasipavanja obalnog ruba, izgradnja lukobrana, marina, vađenje prstaca...). Te učestale promjene u prirodnim staništima ranih razvojnih stadija mnogih riba mijenjaju odnose u složenom hranidbenom lancu, a time posredno ili neposredno utječu na biološki ciklus. Dakle, stalni ili privremeni boravak riblje mlađi i drugih morskih organizama u visokoproduktivnim obalnim područjima biva sve više ugrožen brojnim djelatnostima čovjeka i stoga se nameće potreba još boljeg poznavanja i praćenja (monitoring) navedenih specifičnih i osjetljivih biotopa značajnih kao potencijalna mrijestilišta, obitavališta, te rastilišta i hranilišta riblje mlađi i durgih morskih organizama. Može se reći da spomenuta staništa u priobalnim ekosustavima djeluju kao «spremnici biološke raznolikosti» koje nužno treba očuvati i zaštititi. Nedostatak mjera sustavne zaštite prirodnih populacija, prelov reproduktivnih jedinki, te nestanak prirodnih mrijestilišta dovode u pitanje opstanak nekih od vrlo značajnih gospodarskih riba i drugih morskih organizama. Stoga se izuzetno nameće potreba za očuvanjem i zaštitom genetske i biološke raznolikosti, te zaštitom «spremnika biološke raznolikosti» u svrhu obnove i zaštite ihtionaselja. Takva zaštićena morska područja uz organizirano upravljanje i nadzor omogućavala bi zaštitu i vrednovanje biozaliha, obnovu gospodarstveno važnih vrsta morskih organizama i populariziranje znanstvenih spoznaja iz ribarstvene biologije, ihtiologije i oceanologije, što je posebno značajno jer se na taj način upoznaje javnost s potrebom i značajem zaštite živih bogatstava mora.

Pojava ihtioplanktona i mlađi nekih gospodarski važnih vrsta riba za sva istraživana područja (brojnost: R - rijetka, Č - česta, U - uobičajena, V - vrlo česta; stadij: I -ihtioplankton, M - mlađ; stanište mlađi: PV - plitke vode, <3 m, K - kamenito dno, KP - granica između kamenitog i pjeskovitog dna i pjeskovita područja unutar kamenitog dna; ugroženost: N - neznatna, O - osrednja, V - visoka, VV - vrlo visoka).

Vrsta	Pojava/Mjesec	Raspon ukupne dužine (cm)	Brojnost i stadij	Stanište	Ugroženost
Srdela	III, IV	3.5-3.9	U,I,M	PV	N
Iglica	IX	8.8-10.3	R,M	KP,PV	N
Lubin	V	4.2-4.4	R,M	PV	V
Lubin piknjavac	VI	4.2-4.8	R,M	PV,K,KP	V
Lica	VII	7.5-9.3	R,M	PV	O
Kavala	VIII	4.6-4.9	R,M	KP,K	VV
Trlja blatarica	VII-X	4.5-4.7	Č,M	KP	O
Trlja kamenjarka	V-XII	4.0-6.9	R,M	K,KP	V
Komarča	III-VI	1.9-2.6	R,M	KP,PV	O
Bukva	II	4.3-5.2	U,M	KP,PV	N
Zubatac	VII	4.8-5.1	R,M	K	V
Špar	VI-X	1.9-5.1	V,I,M	KP,PV	N
Pic	II-VIII	1.6-4.5	R,I,M	PV	O
Šarag	VI-VII	2.8-4.5	R,M	PV,K,KP	VV
Fratar	III-IX	1.8-4.5	U,M	PV,K,KP	O
Ovčica	III-X	2.0-5.3	V,I,M	PV	V
Ušata	V-VI	5.3-5.7	U,M	K	N
Arbun	VII-VIII	6.9-7.8	U,I,M	KP,K	O
Rumenac okan	II	2.8-3.3	R,M	KP	O
Salpa	II-X	2.0-5.9	V,I,M	K,PV	N
Gira	VII-VIII	2.2-2.8	U,I,M	KP,PV	N
Kantar	VI	2.3-3.1	U,M	KP	O
Cipal glavaš	X-XI	2.1-2.8	U,M	PV	N
Cipal putnik	V-XI	2.2-7.3	U,M	PV	N
Cipal zlatac	II-VII	2.8-7.8	V,M	PV	N
Cipal balavac	VII	6.0-12.1	U,M	PV	N
Cipal dugaš	X-XI	3.5-6.7	R,M	PV	N
Cipal plutaš	IV-VI	2.1-4.3	U,M	PV	N
Gavun	I-VIII	1.5-3.2	V,I,M	PV	N
Oliga	II-XI	1.6-3.4	V,I,M	PV	N
Lastavica prasica	I-VII	8.5-8.9	R,M	KP,PV	O
Lastavica balavica	I-VII	7.6-9.8	U,M	KP,PV	N
List	XI	4.2-4.7	U,M	PV	O

Problem s kojim se suočilo tijekom rada je fizičko pokrivanje (u smislu broja ljudi) terenskog rada, alat za uzorkovanje (oštećenja), neposjedovanje ručne sonde, te vremenske neprilike. U obradi ihtioplanktonskog materijala istaknut je problem obimnosti laboratorijskog rada, brodskog vremena i nedovoljnost broja ljudi za pokrivanje ovakve problematike.

Dobiveni rezultati u određenoj mjeri ukazuju na razinu degradacije područja značajnih za mriješćenje i razvoj riblje mlađi i drugih morskih organizama. Najčešći su uzroci tih degradacija: zagađenje, nekontrolirani ribolov i ostale djelatnosti. Rezultati ovih istraživanja mogu nam ukazati na moguće prijedloge zaštite «spremnika bioraznolikosti», a u svrhu održivog razvitka. Iz rezultata praćenja stanja ranih razvojnih stadija riba i drugih morskih organizama, kao i osnovnih biometrijskih parametara, jasno se raspoznaju pokazatelji potrebe zaštite spomenutih područja.

U nastavku je radova na temi potrebito nastaviti uzorkovanje (uz moguću promjenu učestalosti uzorkovanja) na navedenim područjima, te je moguće smanjiti broj postaja po pojedinom području. Posebna pozornost se već počela posvećivati i pojavi novih vrsta u jadranskoj ihtiofauni (posebice vrsta podrijetlom iz Crvenog mora te Indo-Pacifika), te povećanoj brojnosti nekih vrsta koje su dosada bilježene kao rijetke ili vrlo rijetke u Jadranu. Ove vrste mogu poslužiti kao biološki indikatori promjena (prije svega promjena u oceanografskim svojstvima te klimatskih promjena).

Reference

Dulčić, J., Grbec, B., 2000. Climate and Adriatic ichthyofauna. Fisheries Ocenaography, 9 (2), 187-191.

Dulčić, J., Kraljević, M., Matić, S., Brešković, T., 2000. Composition of juvenile fish populations from Šibenik area, middle Adriatic. Proceedings of the Seventh Congress of Croatian biologists. Croatian Biological Society, pp. 150-151.

Matić, S., Kraljević, M., Dulčić, J., 2001. Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fish populations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriat., 42 (2), 71-84.

Dulčić, J., Fencil, M., Matić, S., Kraljević, M., Grbec, B., Smirčić, T. Seasonality in diel catch of small fishes in a shallow-water fish assemblage at Duće-Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Recenzija – Bull. Mar. Sci.

Tutman, P., Glamuzina, B., Skaramuca, B., Kožul, V., Glavić, N., Lučić, D., 2000. Incidence of spinal deformities in natural populations of sandsmelt, Atherina boyeri (Risso, 1810) in the Neretva River estuary, middle Adriatic. Fish. Res., 45, 61-64.

Tutman, P., Kožul, V., Glavić, N., Glamuzina, B., Skaramuca, B., 2000. Sastav populacija i prostorno-vremenska raspodjela riblje mlađi u južnom Jadranu. Zbornik sažetaka, Hrvatski biološki kongres, Hvar, 24-29. rujna 2000., pp. 250-251.

Slika 2.1.1. Kretanje indeksa obilja (D) i indeksa raznolikosti (H) na istraživanim područjima tijekom pojedinih razdoblja uzorkovanja.

2.1.2. PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI MORSKE CVJETNICE Posidonia oceanica

Koordinator: prof. dr Antonieta Požar-Domac

Cilj

Očuvati područja rasprostranjenosti morske cvjetnice Posidonia oceanica. Pravovremeno predložiti primjerene mjere koje će spriječiti degradaciju životne zajednice. Osigurati stručnu i znanstvenu podlogu za zakonsku zaštitu vrste i njena staništa.

Trajnim praćenjem stanja u naseljima morske cvjetnice P. oceanica uz poznavanje struja i mogućeg širenja onečišćenja spriječiti propadanje naselja pri zahvatima u priobalju, izgradnji lukobrana, marina, postavljanja konstrukcija za uzgoj bijele ribe, tovilišta tuna i sl.

Postignuti rezultati

Jadransko je more izloženo trajnom i sve intenzivnijem utjecaju ljudskih djelatnosti na kopnu i u podmorju koje negativno utječu na ravnotežu ekosustava u cjelini, a najprije na osjetljive pridnene životne zajednice litoralnog područja. Biocenoza livada morske cvjetnice P. oceanica najvrijednije je naselje u biološkom i gospodarskom pogledu u Sredozemnom i Jadranskom moru. Spremište je bioraznolikosti, jer u njemu živi preko 20 % poznatih sredozemnih morskih vrsta, visoke je primarne proizvodnje, prozračuje i učvršćuje morsko dno, te ublažava djelovanje valova i usporuje eroziju obale. Za više od 100 vrsta riba, od kojih su većina gospodarski važne, ovo stanište predstavlja mrijestilište, rastilište i hranilište.

Tijekom 2001. godine obrađivana su naselja livade morske cvjetnice P. oceanica u području otoka Silbe, Ćutina i na dva lokaliteta u akvatoriju otoka Lastovo i to Skrivena luka i Vrhovnjaci. U splitskom se području trajno prati utjecaj onečišćenja na degradaciju i povlačenje naselja.

Na svim je istraživanim lokalitetima obrađeno tijekom godine 40 profila na kojima su na svakih 5 metara dubine uzimani uzorci flore i faune i standardnom metodom analizirano naselje morske cvjetnice. Za kvalitativnu i kvantitativnu analizu naselja obrađeni su probni kvadrati na dubinama od 0 do 40 (70) metara. Uzorci vrste P. oceanica sakupljani su s površina 50 cm x 50 cm (2.500 cm²) na dubinskim postajama (5, 10, 15, 20 m itd.) ovisno o rasprostranjenosti morske cvjetnice. Na uzorcima vrste P. oceanica obavljeno je prebrojavanje snopića, a za laboratorijsku je analizu odvajano po 20 snopića iz svakog uzorka te pohranjeno u 4%-tni formalin. U tijeku je obrada sakupljenog materijala.

Svih je 40 profila prikazano grafički uz obiman fotodokumentacijski materijal (Slike 2.1.2.1. i 2.1.2.2). Utvrđena rasprostranjenost livada morske cvjetnice ucrtava se u zemljopisne karte mjerila 1:25000.

Slika 2.1.2.1. U akvatoriju otoka Lastovo razvija se morska cvjetnica

P. oceanica i do dubine od 60 m.

Slika 2.1.2.2. Zaštićena vrsta Pinna nobilis u livadi posidonije.

Nizom međunarodnih konvencija (Barcelona, 1976/1995, Bern, 1979, Rio, 1992. itd.) primorske se zemlje obvezuju na očuvanje i zaštitu morske vegetacije, a posebno zaštitu morskih cvjetnica. Većina razvijenih sredozemnih zemalja već se niz godina bavi kartiranjem pridnenih životnih zajednica i izradom atlasa rasprostranjenosti najugroženije vrste, sredozemnog endema, cvjetnice P. oceanica.

Rezultati ovih istraživanja koristit će se za izradu atlasa pridnenih zajednica litorala u hrvatskom teritorijalnom moru. Atlas u mjerilu 1:25000 izradit će se u suglasju s prijedlogom za kartiranje hrvatske flore (Nat. Croat. 7,1,1-62, 1998.). Utvrdit će se područja, koja je potrebno posebno zaštiti radi smislenog upravljanja obalnim područjem, odgovornog ribarenja i marikulture, te učinkovite zaštite prirodne baštine i bioraznolikosti.

Reference

Bakran-Petricioli, T., Petricioli, D., Jasprica, N., Kružić, P., Radošević, M., Požar-Domac, A., 2000. Cvjetanje, razvoj plodova i klijanje sjemenki vrste Posidonia oceanica (L.) Delile duž istočne obale Jadrana tijekom 1998/1999. godine. 7. Kongres hrvatskih biologa Hvar, 2000, 113-114.

Požar-Domac, A., 2001. Développement des suivis scientiphiques dans les aires protégées en Croatie. Colloque Méditerranéen UNEP: Les aires marines protegées en Méditerranée. Porticcio, 2001.

Požar-Domac, A., 2001. Threats to Adriatic Sea biodiversity. EURESCO Conferences Biodiversity of coastal marine ecosystems. Pattern and process. Corinth, 2001.

Požar-Domac, A., 2002. Protection of Biodiversity in Croatia: example in the Adriatic. Management and marketing of cultural heritage in protected areas in Slovenia. Department of Ethnology and Cultural Anthropology, University of Ljubljana, Piran, 2002.

2.1.3. PODRUČJA UNIŠTENA IZLOVOM PRSTACA - Lithophaga lithophaga

Koordinator: dr Bartolo Ozretić (IRB-ZIM)

Obrazloženje teme i ciljevi

Sa znanstveno-ekološkog i ribarstveno-gospodarskog gledišta na hridinastoj obali razvijena su najzanimljivija i biološki najbogatija staništa priobalnog pojasa. Radi izlova prstaca potrebno je lomiti i rušiti kamenu podlogu. Time se nanosi dvostruka šteta: dugotrajno se ogoli površinski sloj hridinaste obale a nepovratno se uništavaju makro i mikrostukture koje služe kao zaklon za boravak, ispašu, mrijest, razvoj i rast mlađi mnogobrojnih tzv. riba od kamena, rakova i glavonožaca i drugih pratećih životnih oblika značajnih za mali priobalni ribolov.

Zabrana izlova prstaca ne odnosi se toliko na njihovu zaštitu jer, i unatoč pretjeranom krivolovu, biološki potencijal razmnožavanja i opstojanja njihovih populacija nije ugrožen. Stoga je i u Zakonu o morskom ribarstvu naglašeno da se zabrana izlova prstaca zapravo provodi: “Radi zaštite hridinaste obale kao posebnog staništa ribolovnog mora zabranjen je izlov prstaca i zabranjeno je njihovo stavljanje u promet na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, kao i njihov izvoz” (NN RH 46/97, čl. 47. st. 2).

Pored citiranog Zakona, naša zemlja potpisnica je nekoliko međunarodnih konvencija i protokola, koje smo obavezni provoditi. To su:

< Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 16/96 - Međunarodni ugovori), koja obavezuje zemlje potpisnice očuvati biološku raznolikost, kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode.

< Barcelonska konvencija s Protokolom o posebno zaštićenim vrstama i područjima Sredozemnog mora (NN 12/93 - Međunarodni ugovori). Prstac je uvršten u Dodatak II Protokola kao strogo zaštićena vrsta, te je zabranjeno njeno komercijalno iskorištavanje.

< Bernska konvencija (NN 6/00 Međunarodni ugovori) također ubraja prstac kao strogo zaštićenu vrstu.

Osim toga, Republika Hrvatska kao zemlja u postupku pridruživanja Europskoj uniji obvezat će se i na provođenje Habitat Directive (Dodatak IV) u kojoj su prstaci navedeni kao vrste od općeg interesa s potrebom stroge zaštite.

Unatoč navedenih zabrana i međunarodnih obveza, te primjerenih kazni (6000-30000 kn) u našoj se zemlji zbog nesustavne i neučinkovite kontrole na moru, a naročito u restoranima, hridinasta obala bez zastoja i dalje uništava. Iz navedenih razloga u okvirima Projekta “Jadran” sastavljen je program sustavnih istraživanja koji ima sljedeće dugoročne ciljeve:

< procijeniti stupanj fizičke degradacije staništa hridinaste obale zbog izlova prstaca,

< utvrditi biocenološke promjene i ugroženost biološke raznolikosti,

< procijeniti mogućnost i brzinu autoregeneracije uništenih staništa,

< procijeniti brzinu naseljavanja i rasta prstaca na nedirnutim i na oštećenim plohama,

< proučavati intra i interspecijske odnose kompeticije i sekvencu naseljavanja oštećenih ploha.

Kratkoročni ciljevi trebali su dati slijedeća objašnjenja:

< procjena nastalih ekoloških oštećenja kao poslijedica izlova prstaca,

< procjena potencijala autoregeneracije izvornih elemenata zajednice hridinaste obale,

< procjena brzine rasta prstaca,

< procjena gospodarske vrijednosti tog resursa,

< prijedloge zakonskih odredbi u vezi iskorištavanja tih resursa.

Postignuti rezultati

Istraživanja su se provodila:

< na zapadnoj obali Istre, u priobalnom pojasu od Limskog kanala na sjeveru do uvale Kolone na jugu, a izvedena su u Zavodu za istraživanje mora u Rovinju.

< u srednjoj Dalmaciji nastavljena su promatranja na prethodnim dvjema postajama: na unutarnjem i vanjskom dijelu otoka Čiova, a naknadno je uključena postaja na podmorskom braku blizu Resnika u Kaštelanskom zaljevu. Izvedena su u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu

Na rovinjskom području ukupno je obrađeno 18 postaja, 12 iz prethodnog razdoblja te 6 postaja i 11 transekata tijekom 2001. godine (Slika 2.1.3.1). Pored dviju postaja s područja rta Križ (postaje 4 A i B), kraj ulaza u Limski kanal, obrađene su i postaje kod otoka Gustinje (postaja 10) i plićaka S. Polo (postaja 11), koje su bile predviđene u prijedlogu ovog zadatka. Dodatno su obrađene još dvije postaje: jedna ploha zapadno od otoka Sv. Katarine (postaja 6), koja je bila izlovljena prije točno 12 godina, a obrađen je i jedan uzorak kamena s valobrana ACI marine. Statistička obrada populacijskog sastava prstaca s tih ploha prikazana je na Slici 2.1.3.2. Iz popisa pratećih makroorganizama analizirani su kvantitativni odnosi o sastavu prstaca, makroepibionata i makroendobionata s triju ploha različitog stupnja/doba oštećenosti i s jednog kamenog bloka koji je iz kamenoloma položen u more prije 15 godina (Tablica 2.1.3.1. i Slika 2.1.3.2). S označenih postaja na Slici 2.1.3.1. učinjena je gruba inventarizacija stanja na 10 transekata, koji su prikazani na Slikama 2.1.3.3-2.1.3.5.

Iz dobivenih podataka zaključuje se sljedeće:

Na sjevernom i južnom dijelu rovinjskog akvatorija oštećenja hridinaste obale zbog izlova prstaca vrlo su česta. Krivolov se i dalje nastavlja jer se Zakonom propisane mjere zaštite i represije primjenjuju djelomično. U restoranima je i dalje kontrola neučinkovita, kontrola na moru je skupa i fizički veoma otežana, a jedino kontrola prekograničnog šverca daje ohrabrujuće rezultate.

Iz kvantitativnih biocenoloških analiza na četiri plohe raznih kategorija poremećenosti (Tablica 2.1.3.1) dobiveni su nepobitni dokazi da što je hridinasta podloga čepšće poremećena ili kod novopoloženog kamena broj, pa je stoga i ukupna težina korisnog dijela izlovljenih prstaca sve manja. To vodi do progresivnog slabljenja potencijala samoreprodukcije prstaca, jer njihove populacije postaju relativno sve mlađe. Četvrta kolona Tablice 2.3.1.1. pokazuje da je mogućnost odnosno rentabilnost uzgoja prstaca na novopoloženim podlogama (npr. koncesijom) u modernim uvjetima privređivanja vrlo neučinkovita i neprihvatljiva. Na takvim podlogama nađeno je svega 9 % “koristivog” dijela prstaca. Najveći prstaci nisu prelazili dužinu od 6 cm. Upravo su ti primjerci najpouzdaniji pokazatelji o stvarnoj brzini rasta prstaca, koji mogu postići tu veličinu tek nakon 15 godina od kada je goli kamen položen u more, odnosno 12 do 13 godina od kada su se ličinke mogle naseliti na već priređenu podlogu. To potvrđuje ranije izračunata krivulja rasta (Slika 2.1.3.6) i potrebno je 15 do 20 godina da narastu do one prve (5–6 cm) komercijalno koristive najmanje veličine. Zatim potrebno je još 40–45 godina, ili ukupno najmanje 50-60 godina da narastu do “prave komercijalne veličine” od 7-8 cm.

Na splitskom području rezultati koji su dobiveni tijekom 2001. godine upućuju da se proces obnavljanja životnih zajednica na otučenim, odnosno na ogoljelim stijenama nastavlja (Slika 2.1.3.7). Na južnoj strani otoka Čiova, tepih niskih alga je prekrio cijelu otučenu stijenu, postao je gušći, međutim, razlika s okolnim neotučenim dijelom još je vidljiva. Ustanovljeno je da prevladavaju vrste iz redova Ceramiales, Gelidiales i Sphacelariales. Javljaju se i neke makrobentoske vrste: Halopteris scoparia, Dictyota dichotoma, Padina pavonia i naročito Jania rubens. Na sjevernoj strani otoka Čiova ustanovljeno je slično stanje kao i na njegovoj južnoj strani: niski tepih alga se obnavlja, nešto je gušći, međutim alge iz rodova Cystoseira i Sargasum, koje su u prirodnoj sredini bile dobro zastupljene, još se nisu obnovile. Zabilježen je povrat dijela pridnenih životinja, naročito nekih vrsta mnogočetinaša (Polychaeta), puževa (Gastropoda), rakova (Arthropoda), zmijača i zvjezdača (Echinodermata), te žarnjaka (Cnidaria). Na području Resnika, gdje je izražen utjecaj kopna i dotok slatke vode, vegetacija je znatno siromašnija nego na otoku Čiovu, a obnavljanje životne zajednice se sporo odvija. Razvio se niski sloj rijetkih alga, uglavnom nitrofilnih i karakterističnih za zaslađeno područje.

Problemi i nedostaci tijekom rada

U principu, dozvole za sakupljanje uzoraka na postajama, koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, trebale bi se izdavati u širim vremenskim rokovima (sezonske odnosno godišnje) i za šira područja. U Rovinju se i dalje nije mogla koristiti podvodna digitalna kamera (postojeća je bila u kvaru ili stalno zauzeta). Tijekom cijelog vremena nije se moglo doznati kojim financijskim sredstvima raspolaže pojedinačna tema i kako se raspoređuju.

U Splitu u 2001. godini dio plohe na kojoj se pratilo obnavljanje životne zajednice otkuli su krivolovci s ciljem da se izvade prstaci. Stoga se uzorkovanje ponovilo na novim površinama, a prvi put se primijenio i novi način uzorkovanja usisnom spravom (mamut pumpa), kako bi greška pri uzorkovanju bila što manja.

Doprinos dobivenih rezultata

Rezultati dobiveni na rovinjskom području predstavljaju dobru osnovu za detaljniju i precizniju procjenu ugroženosti zapadno-istarske obale zbog izlova prstaca. Iz analize podataka dobivenih na već izlovljenim plohama moguće je dokazati da su učinjena oštećenja vrlo dugotrajna, odnosno, zbog fizičkog narušavanja staništa, dobrim dijelom nepovratna i da je zbog te nedozvoljene djelatnosti bitno ugrožen biološki, a naročito i ribolovni potencijal hridinastog priobalja. Zbog već izlovljenih površina u plićim vodama krivolov se postupno odvija u sve dubljim horizontima. Do sada prikazani rezultati ne daju uvida u stanje ugroženosti priobalja na splitskom području.

Rezultati sa splitskog područja ukazuju na sporo obnavljanje, rekolonizaciju i rast epifitnih makroalgi i životinjskih oblika karakterističnih za hridinastu obalu. Praćenjem brzine obraštanja i naseljavanja makroalgi i pratećih makroživotinja kroz duže razdoblje dobit će se uvid u osjetljivost tih staništa, gdje osim ugrožavanja populacije samih prstaca i drugih endobionata dolazi do znatnog ugrožavanja biološke raznolikosti.

Planovi za nastavak radova

Budući je krivolov prstaca vrlo aktuelan i akutan i da su pričinjene štete sve veće očekuje se nastavak rada na toj temi sa svrhom detaljnije analize stanja i što preciznije procjene vrijednosti tog resursa u našem priobalju. To bi trebalo poslužiti za pojačano anagažiranje inspekcijiskih i represivnih organa u provođenju te vrlo dobro zakonski regulirane materije ali loše provedene kontrole.

Reference

Šimunović, A., 2001. Dosadašnja saznanja o vrsti Lithophaga lithophaga L. (prstac) u Jadranu. Hrvatska vodoprivreda, 100, 85–89.

Ozretić, B., Devscovi, M. Biometric analyses of date shell Lithophaga lithophaga L. in relation to the level of disturbance of the rocky substrate. (u pripremi)

Devescovi, M., Ozretić, B. Monitoring and the state of disturbance of the rocky bottoms of the Rovinj coast (N. Adriatic, W istrian coast). (u pripremi)

Obrada podataka

U Rovinju su svi relevantni podaci analizirani i pripremljeni za objavljivanje. Očekuje se nabavka odgovarajuće digitalne podvodne kamere radi dokumentacije na terenu kao i za kvantitativnu i kvalitativnu analizu “image analyser”-om radi pouzdanijeg i proširenog monitoringa, koji se namjerava proširi na cijelu zapadnu obalu Istre.

U Splitu biološki materijal (konzerviran u 4 % otopini formaldehida), zapisi, fotodokumentacija i do sada obrađeni podaci (određivanje, biometrija, kompjutorska obrada) pohranjeni su u Laboratoriju za zoobentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Budući je kvalitativno-kvantitativna obrada bentoskih uzoraka veoma složena dio uzoraka (oko 30 %) je u obradi.

10

11

12

8

9

1

7

6

5

4

3

2

Slika 2.1.3.1. Raspored postaja za analizu ugroženosti hridinaste obale zbog izlova prstaca.

Slika 2.1.3.2. Biometrijska analiza populacijskog sastava prstaca s raznih postaja.

Tablica 2.1.3.1. Komparativna analiza broja prstaca, te njihovih dužinski i težinskih odnosa. Prstaci su izlovljenih na četiri kategorije hridinastih ploha. Sve vrijednosti izračunate su u odnosu na površinu od 1 m².

Analizirane plohe	Neporemećena ploha	Izlovljeno prije 10 -15 god	Izlovljeno prije 4-6 god	Kamen uronjen prije 15 godina (valobran)
Ukupni broj prstaca / m^2	888	325	97	376
Ukupna težina - kg/m^2	7.5	1.6	0.9	0.6
Broj prstaca veći od 5 cm	547	134	49	34
Korisni dio %	87	41	51	9
Broj prstaca manji od 5 cm	341	191	48	342
Škart %	23	59	49	91

Zaključak: Što je hridinasta podloga učestalije poremećena ili kod novopoloženog kamena broj je, pa stoga i ukupna težina korisnog dijela izlovljenih prstaca, sve manji. Osim dugotrajnog i ireverzibilnog uništavanja staništa hridinaste obale, to vodi i do progresivnog slabljenja biološkog potencijala samoreprodukcije prstaca, jer njihova populacija postaje relativno sve mlađa. Četvrta kolona pokazuje da je mogućnost odnosno rentabilnost uzgoja prstaca na novopoloženim podlogama (npr. koncesijom) u modernim uvjetima privređivanja vrlo neučinkovita i neprihvatljiva.

Slika 2.1.3.3. Postaja 5, Mala Figarola, smjer zapad. Prikazane su bentoske zajednice i razmaci gdje su prstaci najintenzivnije izlovljeni (+). Površine s nagibom većim od 45 do 90^o i svodovi najbogatije su useljeni prstacima i zato se najviše uništavaju i na toj postaji su ogoljene sve do dubine od 15 m, osim na mjestima gdje je jako razvijen koraligenski facijes, u kojem su prstaci prisutni u nedovoljnim količinama za izlov.

Slika 2.1.3.4. Vidi legendu slike 2.1.3.3.

Slika 2.1.3.5. Vidi legendu Slike 2.1.3.3.

Slika 2.1.3.6. Krivulja rasta prstaca na rovinjskom području (preliminarna procjena).

Slika 2.1.3.7. Raspored postaja u srednjem Jadranu (IOR–Split).

2.2. SMANJENJE BIOLOŠKIH ZALIHA GOSPODARSKI ZNAČAJNIH VRSTA

2.2.1. PRIDNENA RIBA I DRUGI JESTIVI ORGANIZMI

2.2.1.1. PRIOBALNA NASELJA

Koordinator: Dr Ivan Jardas

Cilj

Kratkoročni – Pratiti utjecaj najbrojnijih, najdjelotvornijih i štetnih alata priobalnog ribolova, kao što su trostruke mreže stajačice (poponice, listarice), jednostruke mreže stajačice (psare) i obalne pridnene potegače (migavica), na stanje i promjene unutar populacija riba i drugih gospodarstveno značajnih morskih organizama (rakovi, glavonošci) u uvjetima sadašnjeg intenziteta ribolova.

Dugoročni – Utvrditi oblike i obim nastalih promjena u populacijama intenzivno iskorištavanih vrsta riba i drugih morskih organizama, te predlaganje djelotvornih mjera za njihovu zaštitu, odnosno razumno i održivo iskorištavanje.

Postignuti rezultati

Praćenjem stanja naselja riba i rakova (jastog, hlap) temeljem analiza komercijalnih (psara, listarica, migavica) i eksperimentalnih lovina (poponica) ribolovno djelotvornih i štetnih ribolovnih alata priobalnog ribolova, a posebno populacija ciljanih vrsta, u pribalnom području zapadne obale Istre i srednje Dalmacije (vidi kartu istraživanog područja) tijekom 2001. godine još se jednom potvrdilo loše stanje naselja navedenih morskih organizama. Negativne promjene u naseljima, koje se prate u priobalnom području istočnog Jadrana od 1960., u novije vrijeme, uključujući i 2001. godinu, poprimaju ubrzani tijek. Pod negativnim promjenama podrazumijeva se prvenstveno smanjenje ulova, smanjenje dužina i težina ribarstveno značajnih vrsta u lovinama i promjene u raznolikosti lovina – uglavnom u opadanju učestalosti nekih vrsta u lovinama.

Lovine ostvarene korištenim ribolovnim alatima u 2001. godini su u kvantitativnom pogledu vrlo slabe (Slika 2.2.1.1.1). Sa 451 mrežom poponicom ostvaren je ukupan ulov od svega 228.3 kg, što po jednoj standardnoj mreži (31 m dužine) iznosi prosječno svega 0.5 kg ribe i rakova. Ili, drugi primjer, u 11 lovina mreža listarica, odnosno u 1449 mreža ostvarenih uz zapadnu obalu Istre ukupan je ulov iznosio 221 kg, ili po jednoj mreži prosječno 0.15 kg, a od toga listova, za čiji je lov ta mreža namijenjena, prosječno oko 0.13 kg.

Zastupljenost ciljanih vrsta u lovinama je također mala, a njihov dužinski sastav je nepovoljan (Slika 2.2.1.1.2). U lovinama mreža poponica takve vrste su učestvovale sa 40 % težinskog udjela, a u lovinama migavica s 23.6 %. Zastupljenost primjeraka ispod dužina spolne zrelosti je općenito velik, osobito u slučaju škrpine u lovinama mreža poponica i trlje od kamena u lovinama migavice. To ujedno ukazuje na štetnost ribolova tim alatima za populacije navedenih vrsta riba.

Rezultati dobiveni 2001. godine ukazuju, kao i mnogi prethodni, da je priobalno more uz našu obalu u značajnoj mjeri izlovljeno, a na nekim područjima i prelovljeno. To se osobito odnosi na vrste kao što su hlap, jastog, pic, šarag, škrpina, figa, drozak i dr. od kojih neke nisu bile zabilježene, ili su bile rijetke u lovinama.

Problemi u ostvarivanju ciljeva

Problemi u ostvarivanju zadanih ciljeva u 2001. godini bili su istovjetni ranijima. Dakle, zbog rada na terenu s ekipama profesionalnih ribara i njihovim ribolovnim sredstvima (privredni ribolov) čest je problem bio nemogućnost pravovremenog izlaska na teren, nemogućnost rada na određenim lokalitetima, te kvalitetne obrade uzoraka zbog skučenog i neadekvatnog prostora za rad, uglavnom i nemogućnost seciranja organizama (koji nakon toga nisu za tržište). Problemi su najčešće bili objektivne naravi, npr. kvarovi na plovnim objektima, dokovanje i sl., ali i subjektivne naravi, kao npr. izbjegavanje rada s ekipom znanstvenika i to u zadnje vrijeme, zbog naših sugestija za promjenu nekih zakonskih propisa u cilju zaštite živih bogatstava mora, koje se nisu svidjele profesionalnim ribarima. I pored toga plan terenskih izlazaka je ostvaren u potpunosti.

Dosadašnji doprinos poznavanju zadanih ciljeva

Ukazano je na loše stanje priobalnih naselja riba i drugih morskih organizama, te pojedinih populacija riba i rakova unutar tih naselja. Ukazano je na štetnost ribolova mrežom migavicom za populaciju trlje od kamena zbog neprihvatljivo velikog udjela nedoraslih primjeraka u lovinama i ribolova mrežom poponicom na populaciju škrpine zbog istih razloga. Neke od ovih spoznaja pridonijele su donošenju zakonskih propisa za morsko ribarstvo.

Plan za nastavak rada na terenu

Zbog korisnosti ovih istraživanja trebalo bi ih i dalje obavljati. Popis ciljanih vrsta treba proširiti s još nekim vrstama koje su postale u priobalju rijetke i ugrožene (npr. šarag, pic, figa i sl.). Ubuduće bi trebalo suziti područje istraživanja samo na područje zapadne obale Istre i srednji Jadran, a terenske izlaske uskladiti s ribolovnim sezonama za pojedine ribolovne alate.

Reference

Soldo, A., Cetinić, P., Dulčić, J., Jardas, I., Pallaoro, A., 2001. The lobster fishery with gillnets in the Eastern Adriatic. Rapp. Comm. int. Mer. Medit., 36, 324.

Pallaoro, A., Jardas, I. Some biological parameters of paecock wrase, Symphodus (Crenilabrus) tinca (L., 1758) (Pisces, Labridae) from the middle Adriatic. (u tisku)

Cetinić, P. et al., 2001. Istraživanje stanja naselja jastoga i hlapa. Studije i elaborati, IOR Split, br. 222, 58 pp.

Istraživano područje

Slika 2.2.1.1.

Projekt JADRAN

2. Gospodarenje biološkim dobrima i zaštita biološke raznolikost

2.2.1.1. Priobalna naselja

Slika 2.2.1.1.2. Dužine spolnog sazrijevanja ( ) i dužinski sastav u lovinama 2001. godine za vrste: (A) list; (B) škrpun, škrpina i lumbrak i (C) trlja od kamena.

Slika 1. Kvalitativno–kvantitativni sastav lovina trostrukih mreža stajačica poponica i listarica te potegače migavice u 2001. godini.

2.2.1.2. KOČARSKA NASELJA

Koordinator: dr Stjepan Jukić-Peladić

Tehnički dio

Nacionalni program monitoringa pridnenih (kočarskih) naselja nacionalnog mora Republike Hrvatske, kao i ranijih, a tijekom svibnja mjeseca 2001. godine odvijao se na proširenom području nacionalnog mora (teritorijalno, kanalsko) Republike Hrvatske u okviru međunarodnog MEDITS programa.

Sakupljanje biološkog materijala obavljeno je istraživačkim brodom «Andrea», luke upisa Fano (Italija), na 48 stalnih postaja uz porabu standardizirane dubinske povlačne mreže (koče) francuskog tipa (GOC 73 – IFREMER, Sete).

Rad na moru sastaojao se je u prikupljanju i identifikaciji gospodarskih vrsta, pohrani materijala, te naknadnoj, biološkoj obradi sakupljenog materijala (dužina/masa, starost, rast, uginuće, spolno sazrijevanje, odnos spolova unutar populacije) poglavito za sljedeće, programom dogovorene, gospodarski važne vrste riba, rakova i glavonožaca: oslić (Merluccius merluccius), trlja blatarka (Mullus barbatus), arbun/rumenac (Pagellus erythrinus), grdobina (Lophius budegassa); rakovi (Nephrops norvegicus) i glavonošci: lignja (Loligo vulgaris), muzgavac (Eledone moschata) i sipa (Sepia officinalis).

Područje istraživanja u nacionalnom moru Hrvatske obuhvatilo je četiri dubinska pojasa: 10-50, 50-100, 100-200 i iznad 200 metara, odnosno ukupne površine 31.727 km² te efektivno «izlovljene» (swept) površine dna mora za 48 postaja od 2,32 km² (Tablica 2.2.1.2.1).

Tablica 2.2.1.2.1. Osnovne karakteristike istraživanja.

Dubinski pojas	Ukupna površina (km2)	Broj potega	Ukupna površina potega (km2)
10-50	7308	13	0,5233
50-100	14785	15	0,6778
100-200	7225	17	0,8245
Preko 200	2409	3	0,2896
UKUPNO	31727	48	2,3151

Rezultati

Tijekom ribarstveno-bioloških istraživanja ukupna masa lovine iznosila je 1.492 kilograma, od čega: ribe (1.290 kg), rakovi (17,6 kg) i glavonošci (184 kg) (Tablica 2.2.1.2.2.).

Brojčana zastupljenost istih skupina iznosi: ukupno ulovljena 46.424 primjerka, od čega: riba (39.541), rakova (404), te glavonožaca (6.479).

Tablica 2.2.1.2.2. Ulovi pojedinih viših sistematskih kategorija tijekom istraživanja.

	Ukupan ulov		Broj vrsta
	Masa (kg)	Broj primjeraka
Ribe	1290,097	39541	92
Rakovi	17,636	404	9
Glavonošci	183,805	6479	22
UKUPNO	1491,538	46424	123

Brojčana zastupljenost istih skupina iznosi: ukupno ulovljena 46.424 primjerka, od čega: riba 39.541, rakova 404, te glavonožaca 6.479.

Postotni, maseni i brojčani, udio pojedinih skupina: riba, rakova i glavonožaca prikazani su također i na Slikama 2.2.1.2.2 i 2.2.1.2.3. temeljem kojih je razvidno da u čitavom području prevladava skupina pridnenih riba (87 % i 85 %), glavonošci (12 % i 14 %), te rakovi (1 %).

Relativni indeks abundancije gospodarski važnih vrsta (kg/km²), kao i njihova brojčana učestalost (N/km²) prikazani su na Slikama 2.2.1.2.3. i 2.2.1.2.4.

Temeljem podataka sa Slika 2.2.1.2.3. i 2.2.1.2.4. u kojima su izdvojene 33 značajne gospodarske vrste jasno se ističu, po težini i broju, sljedeće vrste: trlja blatarica (Mullus barbatus), oslić (Merluccius merluccius), gira oblica (Spicara smaris), arbun (Pagellus erythrinus), muzgavac (Eledone moshata) i mačka bljedica (Scyliorchinus canicula).

U pogledu vertikalne rasprostranjenosti gospodarskih vrsta utvrđeno je, da se težinski iznosi (kg/km²) i brojčana zastupljenost (N/km²) lovljenih vrsta, obzirom na dubinu mora, značajno mijenjaju (Tablica 2.2.1.2.3), najvjerojatnije kao posljedica različitosti pridnenih zajednica, makrofaune te sedimentološke podloge pojedinih područja istočnojadranske obale.

Rezultati analize dužinskog (starosnog) sastava u 8 odabranih najznačajnijih gospodarskih vrsta: oslić, trlja, arbun, grdobina, škamp, lignja, muzgavac i sipa (Slika 2.2.1.2.5) tijekom proljeća 2001. godine, poglavito u slučaju populacije: oslića, trlje, arbuna i muzgavca prikazani su na slici 2.2.1.2.4.

Za očekivati je da će ovi kvantitativni i kvalitativni podaci o pridnenim (kočarskim) zajednicama Jadranskog mora sakupljeni i obrađeni tijekom 2001. godine, uz podatke iz ranijih istraživanja, omogućiti da izradimo sintetsku sliku stanja i razine izlovljenosti kočarskih naselja, te da će temeljem tih pokazatelja za potrebe zakonodavca, biti moguće preporučiti učinkovite mjere održivog gospodarenje obnovljivim pridnenim bogastvima Jadranskog mora.

.

Tablica 2.2.1.3. Prosječan ulov gospodarstveno najvažnijih vrsta po dubinskim pojasevima tijekom istraživanja 2001. godine.

	M A S A (kg/km2)					B R O J (N/km2)
	DO50	50-100	100-200	>200	TOTAL	DO50	50-100	100-200	>200	TOTAL
Aspitrigla cuculus	0,0	1,9	5,9	18,2	4,9	0	91	178	276	125
Citharus linguatula	3,1	6,3	0,4	0,1	2,7	124	328	17	7	131
Eledone cirrhosa	0,0	0,0	8,6	11,4	4,5	0	0	58	93	32
Eledone moschata	65,2	28,0	0,9	0,0	23,2	663	320	17	0	250
Eutrigla gurnardus	1,0	0,5	0,8	0,0	0,7	38	37	39	0	33
Helicolenus dactylopterus	0,0	0,0	1,6	4,5	1,1	0	1	90	411	84
Ilex coindetti	8,2	10,3	11,7	3,2	9,4	75	142	441	55	222
Lepidorhombus boscii	0,0	0,0	0,8	2,9	0,6	0	0	24	135	25
Loligo vulgaris	7,0	4,6	0,3	0,4	3,1	78	363	38	3	138
Lophius budegassa	0,0	3,8	11,3	27,5	8,6	0	3	32	28	16
Lophius piscatorius	2,9	0,0	0,0	42,1	5,9	6	0	0	3	2
Merluccius merluccius	43,4	47,6	43,3	31,6	43,1	329	931	1442	808	962
Micromesistius potassou	0,0	0,0	1,7	4,1	1,1	0	0	49	59	25
Mullus barbatus	68,6	48,4	33,9	21,2	44,4	1976	1450	813	366	1206
Mullus surmuletus	0,0	0,3	0,1	0,4	0,2	0	1	1	3	1
Nephrops norvegicus	0,1	1,7	0,6	0,7	0,8	3	44	12	35	22
Octopus vulgaris	0,0	13,7	0,0	0,0	4,0	0	16	0	0	5
Pagelus acarne	1,8	0,7	0,1	0,2	0,7	55	21	2	3	20
Pagellus bogaraveo	1,6	0,2	0,2	0,3	0,5	38	3	5	3	12
Pagellus erythrinus	92,3	17,5	0,1	0,4	26,1	1414	453	4	3	454
Parapenaeus longirostris	0,0	0,1	1,6	3,2	1,0	0	6	238	414	138
Phyicis blenoides	0,0	0,0	0,9	0,9	0,4	0	0	7	38	7
Raja clavata	8,3	0,4	2,0	12,2	4,2	8	1	2	14	5
Scyliorhinus canicula	33,5	42,6	6,0	3,8	22,6	115	289	28	14	122
Sepia officinalis	5,1	0,5	0,0	0,0	1,3	31	1	0	0	7
Spicara flexuosa	13,6	19,9	0,5	0,0	9,1	472	865	15	0	365
Spicara smaris	7,5	83,8	1,4	0,0	26,7	285	3724	84	0	1185
Trachurus mediterranaeus	6,4	1,5	1,4	0,0	2,4	128	24	5	0	38
Trachurus trachurus	0,3	0,8	7,3	3,1	3,3	15	137	3203	59	1192
Trigloporus lastovitza	11,0	3,4	0,0	0,0	3,5	195	102	0	0	74
Trisopterus min. capellanus	1,8	3,0	2,0	0,4	2,1	52	215	278	52	180
Zeus faber	7,4	4,1	8,9	0,0	6,0	52	50	24	0	35
UKUPNO	390,3	345,5	154,2	192,9	268,4	6152	9618	7146	2882	7112

Slika 2.2.1.2.4. Dužinska struktura gospodarstveno najvažnijih populacija

na istraživanom području tijekom 2001. godine.

2.2.2. PELAGIČKA NASELJA RIBA

Koordinator: dr Gorenka Sinovčić

Kratkoročni i dugoročni cilj teme je sustavno pratiti najznačajnije populacije sitne pelagičke, plave ribe, procijeniti stanje u njihovim populacijama, ocijeniti i zakonodavcu preporučiti moguće mjere zaštite.

Istraživanja pelagičkih naselja najznačajnijih vrsta plave ribe obavljena su mjesečnim uzorkovanjem komercijalnih lovina od siječnja do prosinca 2001. godine u području obitavališta, hranilišta i mrijestilišta navedenih vrsta, u estuarijima, uzobalju i otvorenom moru istočnog dijela Jadrana (Slika 2.2.2.1).

Rezultati

Analiza uzoraka pelagičke ribe tijekom razdoblja istraživanja ukazuje da su u lovinama izrazito prevladavale dvije vrste: srdela, Sardina pilchardus, te brgljun (inćun), Engraulis encrasicolus, (98.0 %). U ovim su područjima ostale vrste: skuša, Scomber scombrus, te plavica (lokarda), Scomber japonicus, bile znatno slabije zastupljene. Izrazitija agregabilnost plave ribe, poglavito srdele i brgljuna je u vrijeme istraživanja ustvrđena u području oko otoka Jabuke, Visa, Palagruže, Premuda, Dugog otoka, u ribolovnom području Istre, te u Kaštelanskom zaljevu i Novigradskom moru, posebice brgljuna tijekom ljeta, a srdele u jesen i zimi.

Analizom svih navedenih vrsta sitne plave ribe (ukupno 29 135 primjeraka) utvrđeno je da su lovine sadržavale uz odrasle primjerke i njihovu mlađ. Naime, totalne su se dužine srdele (12 900 primjeraka) kretale u rasponu između 7.7 cm (0+starosna klasa) i 20.0 cm (8+starosna klasa) uz najizrazitije učešće primjeraka od 11.0 cm dužine u Novigradskom moru; 14.0 cm u Kaštelanskom zaljevu; 14.5 cm u lovinama iz ribolovnih područja ostalog dijela uzobalja; 16.0 cm u kanalskom području, ribolovnom području otvorenih voda i zapadne obale Istre (Slika 2.2.2.1). Prosječne su se dužine ove najvažnije i najzastupljenije vrste sitne plave ribe kolebale između 11.4 i 15.3 cm.

Totalne su dužine brgljuna (15 845 analiziranih primjeraka) bile u rasponu između 5.0 cm (0+starosna klasa) i 17.5cm (3+starosna klasa) uz najizrazitije učešće primjeraka od 9.0 cm u lovinama iz Novigradskog mora; 8.0 cm iz Kaštelanskog zaljeva; 12.5 cm iz ostalih dijelova uzobanog ribolovnog područja i zapadne obale Istre, te 14.5 iz kanalskog područja i otvorenih voda Jadrana. Srednje su dužine brgljuna bile u rasponu između 9.0 i 14.6 cm.

Kod lokarde (315 primjeraka) je utvrđen raspon totalnih dužina između 11.0 i 34.5 cm s najvećom zastupljenošću primjeraka od 26.0 cm u Novigradskom moru, te 26.5 cm u ostalim dijelovima ribolovnih područja u uzobalju. U kanalskom području je prevladavala lokarda od 22.5 cm, a u području otvorenih voda od 29.0 cm.

Slika 2.2.2.1. Dužinska raspodjela srdele (crveni histogrami) i brgljuna (plavi histogrami) iz uzoraka lovina s ribolovnih područja istočne obale Jadrana (siječanj-prosinac 2001.).

Skuša je bila najslabije zastupljena u vremenu i području istraživanja, a raspon je totalnih dužina ove vrste bio između 18.5 i 30.5 cm s najvećom zastupljenošću primjeraka od 20.0 i 27.5 cm.

Primijećena je pojava snažnijeg obnavljanja srdele, brgljuna i plavice tijekom vremena istraživanja.

U području istraživanja su se odrasli primjerci svih vrsta sitne pelagične ribe mrijestili, srdela od listopada do travnja, brgljun i plavica od travnja do listopada, skuša od studenog do ožujka.

Stalnim praćenjem sastava lovina sitne plave ribe utvrđena je izrazitija prisutnost mlađi srdele goleme, Sardinella aurita.

Zaključci

U istraživanim ribolovnim područjima istočnog dijela Jadrana u vrijeme istraživanja (siječanj-prosinac 2001) u lovinama su izrazito prevladavale dvije vrste sitne plave ribe: srdela i brgljun (inćun) (98%). Ostale vrste plave ribe su bile slabije zastupljene. Posebice se to odnosi na skušu.

Dužinska i starosna struktura populacija analiziranih jedinki ukazuju na izraženo obnavljanje populacije srdele, brgljuna i lokarde, što bi se moglo pozitivno odraziti na njihov ulov. Kod skuše je obnavljanje bilo slabijeg intenziteta.

U sastavu lovina sitne plave ribe utvrđena je prisutnost mlađi srdele goleme, Sardinella aurita, što bi moglo utjecati na odnose brojnosti u pelagijalu.

U lovinama iz priobalja prevladavale su populacije srdele, brgljuna i lokarde, a u lovinama iz otvorenog mora i skuše.

Uspoređujući dužinski sastav pelagičkih vrsta iz istraživanih ribolovnih područja očito je da je najveća i najstarija riba prevladavala na otvorenom moru, najmanja u priobalju, posebice u estuariju Zrmanje i Kaštelanskom zaljevu.

U području i vremenu istraživanja sve su se navedene vrste mrijestile, srdela i skuša tijekom zimskih, a brgljun i lokarda tijekom ljetnih mjeseci.

Navedeni rezultati predstavljaju značajnu osnovu za daljnja istraživanja praćenja stanja u populacijama sitne pelagičke, plave ribe.

Podaci su pohranjeni (exe) u Laboratoriju za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split.

2.3. ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I PRIRODNA OBNOVA BIOZALIHA

2. 3.1. OSNIVANJE POSEBNO ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RADI OČUVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I PRIRODNE OBNOVE BIOLOŠKIH ZALIHA

Koordinator: prof. dr. Antonieta Požar-Domac

Cilj

Kratkoročno i dugoročno - Osnivanje mreže posebno zaštićenih područja u moru radi osiguranja prirodne obnove biozaliha Jadranskog mora i zaštite biološke raznolikosti. Aktivna zaštita gospodarski najznačajnijih vrsta riba, glavonožaca, rakova, koralja i spužava. Praćenje utjecaja posebno zaštićenih područja s organiziranim upravljanjem na obnovu ribljeg fonda, očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava mora u cjelini.

Postignuti rezultati

Tijekom 2001. obrađivani su lokaliteti uz otok Prvić (Slika 2.3.1.1), Ćutin, Silbu i Lastovo - Struga. Obavljena su istraživanja (fizika i kemija mora, sediment, bentoska bionomija, flora, fauna) na ukupno 49 profila. Za svaki je profil izrađena detaljna karta konfiguracije morskog dna, rasprostranjenosti pojedinih životnih zajednica, dominantnih i karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta. Obradom sakupljenih uzoraka, fotografiranjem i videosnimanjem prikupljeni su podaci o osnovnim ekološko-biološkim značajkama istraživanih područja. Popis dosada utvrđenih životnih zajednica, te biljnih i životinjskih vrsta pohranjen je u Zoologijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Očuvanje prirode i bioraznolikosti mora može se ostvariti samo cjelovitim, odgovornim planiranjem razvitka u priobalju i osnivanjem mreže posebno zaštićenih područja mora, kao npr. morskih parkova, ribolovnih rezervata, posebnih staništa itd. Smislenim korištenjem prirodnih sustava i bogatstava pridonosi se očuvanju mora u cjelini, omogućava nesmetana obnova živog svijeta, privlače turisti i utiče na gospodarski razvitak cijelog obalnog područja, a pogotovo otoka.

Odnos posebno zaštićenih područja kopna i mora nije proporcionalan odnosu ukupne površine kopna i teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1998) taj će se odnos još više pogoršati, jer se ne predviđa dovoljno povećanje posebno zaštićenih područja mora. Na osnovi kritičkog vrednovanja cijelog obalnog područja trebalo bi obaviti društvenu, gospodarsku i ekološku procjenu osobitosti s posebnim obzirom na očuvane dijelove teritorijalnog mora i priobalja, te ih uključiti u mrežu posebno zaštićenih područja. Svaku neprirodnu i nasilnu metodu za “brzi” oporavak ribljeg fonda, kao što su npr. umjetni brakovi ili masovno poribljavanje Jadrana treba odlučno zaustaviti, jer će nepovratno uništiti hrvatsko podmorje, a mogu uzrokovati i nesagledive poremećaje u ekosustavu.

Slika 2.3.1.1. Područje istraživanja oko otoka Prvić. Brojkama su označene oceanografske postaje, a strelicama profili obrađeni autonomnim ronjenjem.

Reference

Požar-Domac, A., 1998. Utjecaj ribolova na pridnene životne zajednice Jadranskog mora i Konvencija o biološkoj raznolikosti. III susret ribara Hrvatske. Dubrovnik, 1998.

Požar-Domac, A., 1998. Primjerene metode gospodarenja i zaštite Jadranskog mora. “Zaštita i obogaćivanje mora”. Zadar, 1998.

Požar-Domac, A., 1998. Osobitosti, očuvanje i zaštita podmorja otoka Lokruma. Znanstveni skup “Elafiti – prošlost, sadašnjost i budućnost”. Dubrovnik, 1998.

Požar-Domac, A., 1999. Iskorištavanje i očuvanje mora. Simpozij “Kraj stoljeća: položaj i perspektive čovjeka”, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1999.

Požar-Domac, A., 1999. Osnivanje posebno zaštićenih područja. IV susret ribara Hrvatske. Komiža, 1999.

Požar-Domac, A., 1999. Posebno zaštićena područja mora – Morski parkovi. IV znanstveni i stručni skup “Hvatski turizam na pragu XXI stoljeća”. Poreč, 1999.

Požar-Domac, A., Bakran-Petricioli, T., Radošević, M., Kružić, P., 2000. Marine park network establishment in the Adriatic Sea – Croatian coastal zone development and protection. LITTORAL 2000, Cavtat.

Kružić, P., Požar-Domac, A., 2000. Skeleton growth rates of coral bank of the coral Cladocora caespitosa - Anthozoa, Scleractinia in Veliko jezero, National park “Mljet” with x-radiography and “Alizarin” method. 7. kongres hrvatskih biologa Hvar, 2000, 218-219.

Požar-Domac, A., 2001. Očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora i turizam. Novi hrvatski turizam. Rijeka, 2001.

Novosel, M., Požar-Domac, A., 2001. Adriatic’s Bryozoa. Nat. Croat., 10 (4), 367-422.