Priobalna rastilišta: obrasci i procesi demografske varijabilnosti morskih riba uzduž istočnojadranske obale

Priobalne vode su visoko strukturirani i osjetljivi ekosustavi koji obuhvaćaju različite vrste dna i podržavaju nevjerojatnu raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Nažalost, danas je velik broj vrijednih obalnih staništa pod povećanim ekološkim i ljudskim pritiskom. Međutim, uspostavljanje uzročnih veza između širokog raspona stresora i učinaka na razini jedinke, vrste ili zajednice u morskim ekosustavima, je težak zadatak koji zahtijeva korištenje više dokaznih linija.Projekt Nursefish ima za zadatak ne samo povećati naše znanje o prisustvu ili obilju neke vrste, nego i njihovu šansu za preživljavanje, uvjete za rast i razmnožavanje, kao u važna staništa u svakom ekosustavu. Projekt se provodi uzduž obale srednjeg Jadrana koristeći moderne terenske i analitičke metode.

  • Arnoglossus sp.

  • Small beach seine

  • Hrvatska zaklada za znanost

Modul 1.

Šira prostorna procjena rastilišta riba uzduž obale srednjeg Jadrana
Identifikacija važnih rastilišnih staništa za nedorase ribe od iznimne je važnosti za oblikovanje učinkovitih planova upravljanja i očuvanja te bi trebali biti definirani uzimajući u obzir cijeve zaštite, odnosno da li su oni usmjereni na meta-populacije pojedinih vrsta, nekoliko vrsta ili priobalno rastilište kao cjelinu. Međutim, gustoća nedoraslih u priobalnim staništima i ušćima sama po sebi ne daje informacije o poboljšanom rastu nedoraslih jedinki ili broju jedinki koje su se uspješno unovačile u odrasle subpopulacije; iako se općenito koristi za mjerenje proizvodnje na područjima za nedorasle jedinke, tj. navodnih rastilišta, procijenu potencijalnog broja nedoraslih koji napuštaju područja rasta i priključuju se priobalnom odraslom stocku i usporedbu doprinosa različitih rastilišta odraslim stockovima riba. Kako bi se adekvatno procijenilo da li su ta identificirana, važna mjesta za nedorasle uisitnu i njihova esencijalna rastilišta, potrebno je odrediti njihov stvarni doprinos za odrasle zajednice riba.

Modul 2.

Uvid u razmjere povezanosti između estuarijskih i priobalnih staništa preko 'otisaka' elemenata u otolitima riba
Od prirodnih markera, kemija otolita se uspješno koristi za rješavanje pitanja koja se odnose na identifikaciju stockova i kretanja riba. Otoliti riba su metabolički inertne aragonitne strukture sa sastavom koji je pod utjecajem fizikalnih i kemijskih obilježja okoliša. Nadalje, otoliti neprestano rastu i u sebi bilježe podatake o 'povijesti života' kronološkim redom, omogućujući tako da se dobiju informacije o uvjetima okoliša koje je iskusila pojedina riba od izvaljenja do ulova. Otisci kemijskih elemenata u otolitima, koji se uspješno koriste kao prirodne oznake korištenja staništa omogućujući tako retrospektivnu identifikaciju estuarijskog rastilišta, daju izravan dokaz o različitim doprinosima pojedinih estuarija za odrasle subpopulacije određenih vrsta morskih riba.

Modul 3.

Vremenske promjene u strukturi litoralnih zajednica nedoraslih riba: nagle promjene, izazovi i prijetnje
Predviđanje odgovora bioraznolikosti na antropogene promjene postalo je izuzetno aktivno područje istraživanja. Predviđanja igraju važnu ulogu u upozoravanju znanstvenika i donositelja odluka na potencijalne buduće rizike, pružaju način da se pripišu uzroci biološkim promjenama, posebno za klimatske promjene, te mogu podržati razvoj proaktivne strategije za smanjenje utjecaja klimatskih promjena na biološku raznolikost. Studije pokazuju da bi klimatske promjene mogle nadmašiti uništenje staništa kao najveću globalnu prijetnju biološkoj raznolikosti u narednih nekoliko desetljeća. Dakle, postoji hitna potreba da se preispita naše sadašnje razumijevanje učinaka klimatskih promjena na biološku raznolikost i našu sposobnost da predvidimo buduće utjecaje. Rano otkrivanje uspostave populacija alohtonih vrsta je od velike važnosti, jer taj događaj može poslužiti kao referentna točka za daljnja istraživanja. Zapisi o prisutnosti nedoraslih ili drugih ranih životnih faza mogu ukazivati na postojanje samoodrživih populacija i lokalne reproduktivne aktivnosti tih vrsta. Osim toga, neobične pojave ranih životnih stadija rijetkih ili ranije nepoznatih vrsta mogu ukazati na promjene u klimatskim i hidrološkim uvjetima, ali isto tako mogu ukazati na promjene u reproduktivnom režimu tih vrsta.