CILJEVI
Glavni cilj projekta ADIOS jest istražiti i kvantificirati procese koji pokreću međugodišnje i desetljetne termohaline varijacije u jadransko-jonskom bazenu. Cilj će se postići:
- dokumentiranjem međugodišnje i desetljetne varijabilnosti analizom dugoročnih oceanografskih mjerenja i postojećih klimatskih modela,
- istraživanjem sezonskih i višegodišnjih procesa koji pokreću jadransko-jonsku termohalinu cirkulaciju, u prvom redu stvaranje guste vode u Jadranu i BIOS-a (Bimodalna jadransko-jonska oscilacija), te
- procjenom prošle i buduće jadranske klime primjenom jadranskog združenog (atmosfera-more) klimatskog modela visoke razlučivosti.
Prvi specifični cilj projekta ADIOS jest održati 'na životu' dugoročna oceanografska mjerenja u srednjem Jadranu, prvenstveno na Palagruškom pragu, na kojem se obavljaju mjerenja od 1950-ih godina do gotovo danas. Osim satelitskih proizvoda, ovi podaci su ključni za verifikaciju dugoročnih klimatskih modela, i zbog toga su od najveće važnosti za realizaciju glavnog cilja projekta.
Drugi specifični cilj projekta ADIOS je ujediniti postojeće napore i aktivnosti koji se provode u svrhu praćenja dinamike Jadrana. Hrvatska istraživanja i ulaganja u istraživanja mora su vrlo mala u odnosu na sredstva uloženo od strane Italije, koja ima nacionalni istraživački program praćenja stanja mora, a vrlo su aktivni u brojnim europskim projektima i programima. OGS institutje uključen i vodi mnoštvo oceanografskih krstarenja, te će se ti podaci biti koherentno analizirani unutar ADIOS projekta zajedno s hrvatskim podacima.
Treći specifični cilj projekta jest procijeniti učinkovitost postojećih višedesetljetnih klimatskih oceanskih simulacija u Jadranskom moru, koristeći veliki broj postojećih regionalnih klimatskih simulacija u Sredozemlju (dostupnih na Med-CORDEX mrežnim stranicama, te kroz suradnju s CNRM modelarskom grupom u Toulouseu.
Četvrti specifični cilj projekta jest poboljšati klimatsko modeliranje u Jadranu pokretanjem 'state-of-the-art' jadranskog združenog (atmosfera-ocean) klimatskog modela visoke rezolucije za prošlu i buduću klimu, ugniježđenog u postojeće regionalne modele Sredozemlja. Rezolucija takvog modela će biti višetruko veća od postojećih modela, te će omogućiti puno bolju kvantifikaciju sadašnjih i budućih promjena termohalinih svojstava, procesa i dinamike Jadrana (npr. stvaranje guste vode, BIOS).
